Poslovne vijesti - Hrvatska

Rata kredita u "švicarcima" past će više od 1400 kuna

Svim ljudima koji otplaćuju stambene kredite u “švicarcima”, a takvih je u Hrvatskoj 55.800, kamatne stope od prvog dana iduće godine padaju na 3,23 posto, što će im smanjiti mjesečne rate od 10 do 24 posto.

Tako će sadašnjih 5923 kune mjesečne rate dužniku koji je 2007. podignuo u francima kredit protuvrijednosti oko 100.000 eura, na rok otplate od 30 godina, pasti dogodine na 4491 kunu, što je smanjenje od 1432 kune, ili 24 posto. To će se smanjenje dogoditi na temelju amandmana na konačni prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju koji je Vlada u četvrtak poslala u Sabor koji će se u petak očitovati o tom zakonu.

Izračun HNB-a

Prvotno je u zakonu bilo određeno da će se za sve kredite kojima tečaj ojača u odnosu na kunu više od 20 posto, kamate vratiti na početne, a banke su prije dva tjedna, točno dan prije saborskoga glasanja o tom zakonu, poslale Slavku Liniću, ministru financija, prijedlog rješenja za stambene dužnike u francima.

Dva protekla tjedna trajali su pregovori začinjeni dramatičnim ministrovim izjavama o tome da od dogovora neće biti ništa jer se banke stoput nisu držale dogovora. Ipak su se na kraju dogovorili ovako: Hrvatska narodna banka (HNB) izračunala je da su prosječne kamate na stambene kredite u “švicarcima” 4,62 posto, a banke su odlučile ponuditi popust na tu prosječnu kamatu od 30 posto i svima kamate oboriti na 3,23 posto od 1. siječnja iduće godine. Nije to sve, banke uz to odustaju od svih tužbi i traženja ustavnih ocjena zakona.

Jasno, ovo im je rješenje jeftinije, jer je prvotno Linićevo rješenje, prema procjeni HNB-a, imalo “ukupan godišnji financijski učinak” od 760 milijuna kuna, a trebalo je donijeti obaranje mjesečnih rata i do 30 posto dužnicima koji su stambene kredite u francima podignuli 2007. i 2008. jer su njihove rate trebale pasti na razinu od oko jedan posto. Čak dvije trećine svih kredita u francima podignuto je od 2006. do 2008. godine.

– Rate će biti niže za 10 do 24 posto, ovisno o tome koliko godina još netko ima za otplatu.

Smanjenje je nešto niže nego što je bilo određeno u prijedlogu zakona o potrošačkom kreditiranju, ali ipak je riječ o bitno manjim ratama od siječnja 2014. godine.

To je kompromisno rješenje koje nije najbolje moguće, ali kao takvo je prihvatljivo i donijet će olakšanje u otplati kredita svim dužnicima koji imaju stambeni kredit u “švicarcima” - kaže Goran Aleksić iz Udruge “Franak” i dodaje da ovom zakonskom rješenju nedostaje određivanja parametara u svim drugim kreditima, u eurima i kunama, koji su bez ugovorenih parametara.

Fiksni i promjenjivi dio

Ističe da zakonom nije riješeno po kojim će se parametrima utvrđivati fiksni i promjenjivi dio kamate koju otplaćuju ti dužnici.

– Banke će i dalje moći određivati te parametre onako kako im odgovara. To je problem, jer se može dogoditi da od današnje kamate odbiju LIBOR i za ostatak kažu da je fiksna marža, pa onda imate kamatu veću od početne. Nastojat ćemo postići određene dogovore s HNB-om i Hrvatskom udrugom banaka da se pronađe način za određivanje parametara u svim ugovorima bez ugovorenih veličina, naravno, ako prihvate raspravu o tome. Nadamo se da će biti razumijevanja s njihove strane za to – veli Aleksić.